Intervju na portalu Virovitičko-podravske županije

Sjajna godina za vinare: U Podrumu Vineda krenuli su prije 11 godina i danas nude sjajnu kapljicu od koje prednjači Graševina i Cabernet sauvignon

Onako, na prvu, rijetki bi mogli spojiti doktora veterine i inženjera poljoprivrede kao značajne proizvođače vina. No, ta „čudna kemija“, kao i puno puta u životu, kada se spoje čak i „vatra i led“, pokazala je, kako i naoko, nekad i ne baš spojive profesije, mogu stvarati – prave stvari.Te 2005. godine, Damir Kaša (veterinar) i Neven Kovač (agronom), stisnuli su si desnicu i krenuli u zajednički „job“. Dali su si ime „Podrum Vineda“. Stacionirali su se u Vukosavljevici, a na obroncima Bilogore, „zaboli su štihaču“ i krenuli s proizvodnjom vina. U startu su imali 1,5 hektara, no ciljano su kupovali nove površine i danas su stigli do 6,5 svoje i još 4,5 hektara zemlje u državnom vlasništvu. I ide im sjajno.

Ova godina je bila „k’o stvorena za Dioniza“. Takav blagoslov već dugo nisu vidjeli. Zadovoljno trljaju ruke, a očekuje se kako bi mogli imati oko 4 vagona iliti – 40.000 litara vina. I to ne bilo kakvog. Od ovog vina glava nije sutradan „XXL“, to nije „glavoboljček“, njihova vina milozvučno klize i nakon nekoliko čaša, ako ste i potpuni antitalent za note – „pjesma sama krene“. Posljednji grozd, Cabernet sauvignona, ubrali su 17. listopada. To je bilo „ende“ za ovu sezonu.

– Da, ovo je bila sjajna godina za naše grožđe. Količine su odlične i mi ćemo tržištu ponuditi najbolje što imamo – kazao nam je Neven Kovač.A proizvodi su im vrhunski. Posebno su ponosni na Graševinu i Cabernet sauvignon.– Ponosni smo na našu Graševinu, berba 2012. koja je, u Kutjevu na Festivalu graševine, među 200 uzoraka osvojila 4. mjesto i s njom smo ušli u kategoriju vrhunskih vina – dodao je Kovač.Je li upravo Graševina pomalo zapostavljena sorta vina.– Graševina ima veliki potencijal. Da, pomalo je zapostavljena, ali to je bila prva sorta, uz kadarku, koja je nastanila ova naša područja. Graševina daje odlične rezultate, praktična je za uzgoj i zaštitu, a dobri poznavaoci vina, iz nje mogu dobiti vrhunski proizvod – naglasio je Neven.

Zanimljiva priča vezana je za Cabernet sauvignon. On je kod dvojca KK (Kovač – Kaša) došao, onako – slučajno.– Imali smo spremnu i pripremljenu zemlju za sadnju Frankovke. No kad je ona stigla, vidjeli smo kako sadni materijal nije za sadnju. Nismo imali izbora. Posadili smo Cabernet sauvignon, je smo nešto morali posaditi. I eto, pogodili. Upravo s Graševinom i Cabernet sauvignonom smo najviše izbrendirali Podrum Vineda – ponosno je podcrtao jedan od suvlasnika Podruma Vineda.Povukli su značajna EU sredstva za opremanje pogona, no osim uzgoja grožđa i proizvodnje vina, napravili su i korak dalje. Sredstvima Ministarstva turizma osposobili su vanjsku i unutrašnju kušaonicu. Tako su spojili „kruto i tekuće“ i imaju „krov nad glavom“, kad se „rastegne harmonika“ i začuje tamburica.– Prvo nam je bila važna sirovina tj. grožđe. Potom kvalitetan proizvod – vino, a sljedeća stranica naše priče je kušaonica, otvorenog i zatvorenog tipa uz smještajne kapacitete. U svakom trenutku do nas mogu doći zainteresirani vinoljupci, ali i oni koji vole gastronomiju jer kod nas se mogu kušati sve delicije s ovog podneblja i sve to zaliti s kvalitetnim vinom.

Jedan od onih koji će „zalijevati“ je i Đurđevčanin, Damir Horvat. Njega na Martinje, čeka zadaća „biškupa“. Tu, u Podrumu Vineda. No, oni koji ga znaju, sigurni su kako će to za njega biti lagana zadaća. Damir ima već „puno utakmica u nogama“, za njega je to kao Ronaldu zabiti elver ljevicom.– Martinje je pred nama i prvi puta ćemo ga obilježiti u našoj novoj kušaonici. To je tradicija koju njegujemo, to krštenje mošta je „blagoslov“ rada na vinogradu cijele godine.Bit će to i kruna ovogodišnjeg rada dvojca Kaša – Kovač, jer obojica su pokazala kako sjajno barataju znanjem za proizvodnju vrhunskog proizvoda, Iako je, kada su kretali, bilo puno onih koji bi i desnicu dali u vatru „samo da ne uspiju“. No, to je priča o „hrvatskom jalu“, biljki koja tako dobro raste na ovim podnebljima, za koju je ambrozija – obična „djetelina“.

(www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)

Link na originalni članak.

Skip to content